Među mnogim problemima koji muče Stari kontinent je i loša kvaliteta zraka. Doista, iako su se između 2005. i 2021. godine smrtni slučajevi u zemljama Europske unije koji se mogu pripisati finim česticama (PM2.5) smanjili za 41 %, onečišćenje zraka i dalje predstavlja najznačajniji okolišni rizik za zdravlje stanovnika Europe. Nije slučajno da je, prema najnovijim procjenama Europske agencije za okoliš, u 2021. godini najmanje 253 000 ljudi izgubilo život zbog izloženosti razinama finih čestica višim od onih koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (5 µg/m3). Ne samo to: onečišćenje dušikovim dioksidom (NO2) uzrokovalo je preko 52 000 smrtnih slučajeva, čemu treba dodati otprilike 20 000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati kratkotrajnoj izloženosti ozonu.
Budućnost kvalitete zraka: pročišćivači i inovacije
Istražite najnovije tehnologije i trendove u pročišćavanju zraka, ističući kako tvrtka Clivet potiče inovacije u industriji.

Prema istraživačima Instituta za globalno zdravlje u Barceloni, koji su procijenili godišnju smrtnost zbog onečišćenja zraka (PM2,5 i NO2) u 1000 europskih gradova, Italija je među zemljama s najvećim rizikom kada se razmatraju smrtni slučajevi povezani s finim česticama. Uz grad Brescia, koji na ovoj posebnoj ljestvici zauzima najgore mjesto, među prvih 50 mjesta nalazi se još 25 talijanskih gradova, uključujući Milano (13. mjesto), Veneciju (23.) i Torino (27.). Druge najzastupljenije zemlje su Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka i Grčka. Međutim, scenariji se mijenjaju kada se uzme u obzir smrtnost povezana s onečišćenjem dušikovim dioksidom. Vodeći je, u tom slučaju, španjolski glavni grad Madrid, a slijede Antwerpen, Torino, Pariz, Milano i Barcelona. Njemačka, iako među prvih 10, bilježi samo Herne, i može se pohvaliti s 14 gradova među prvih 50, a Francuska, Italija i Nizozemska su odmah iza nje s 11, 8 i 7 predstavnika.
Kada govorimo o zagađenom zraku, mislimo gotovo isključivo na zrak koji udišemo na otvorenom, ali zapravo i zagađenje u zatvorenom prostoru zaslužuje veliku pozornost. Doista, kako je potvrđeno nedavnim istraživanjem Air Quality Connected Data, koje je ispitalo podatke o kvaliteti zraka u zatvorenom prostoru iz 2,5 milijuna pročišćivača u glavnim zemljama svijeta, ukupno između 2022. i 2023. godine, zrak u zatvorenom prostoru bio je zagađeniji od vanjskog zraka više od 6 mjeseci u godini.
Prema istraživanju, najgore rezultate zabilježile su Kina, Australija, Francuska, Austrija, Kanada i Španjolska, koje su zabilježile više razine PM2,5 u zatvorenom prostoru nego na otvorenom za svaki pojedini mjesec u 2022. godini, a slijede ih Velika Britanija i Njemačka, koje su imale lošiji zrak 11 mjeseci. Samo u domovima u Indiji, Poljskoj i Finskoj razine finih čestica bile su općenito niže nego na otvorenom, premašujući ih manje od 6 mjeseci u 2022. godini.
Ako uzmemo u obzir pojedinačne gradove, najgori rezultat po pitanju onečišćenja u zatvorenom prostoru ima grad Milano. Zapravo, prosječne godišnje razine PM2,5 u zatvorenom prostoru u glavnom gradu regije Lombardia 2022. godine bile su 2,63 puta veće od onih na otvorenom. Odmah nakon Milana slijede kineski Shenzhen (unutarnje PM2,5 vrijednosti 97 % više od vanjskih), Amsterdam (76 %) i Tokio (24 %). Od svih anketiranih gradova, samo 8 ima više razine PM2,5 u zatvorenom prostoru nego na otvorenom tijekom svih 12 mjeseci u godini: Shenzhen, New York, Melbourne, Milano, Rim, Seul, Beč i Amsterdam.

Negativni učinci zagađenja u zatvorenom prostoru
Kao što pokazuju brojna istraživanja provedena na europskoj razini, stanovništvo urbanih središta provodi veliku većinu svog vremena (oko 95 %) u zatvorenom prostoru, od čega polovicu u vlastitim domovima. Zato je usredotočenost na onečišćenje u zatvorenom prostoru i negativne učinke koje loša kvaliteta zraka može imati na ljudski organizam hitnija nego ikad. Rizik od izloženosti, osim što utječe na najveći dio stanovništva, još je ozbiljniji za određene specifične kategorije ljudi, poput starijih osoba, djece i kronično bolesnih osoba, koje provode još više vremena u zatvorenom prostoru.
Posljedice zagađenja u zatvorenom prostoru na zdravlje.
Ali koje su najčešće patologije koje mogu biti uzrokovane izloženošću glavnim zagađivačima prisutnim u zraku u zatvorenom prostoru? Neki od njih, poput pasivnog pušenja i produkata izgaranja, potiču porast učestalosti kroničnih respiratornih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, astme i alergija. Neki pak doprinose povećanju učestalosti tumora, dok neke smjese organskih spojeva mogu uzrokovati subkliničke učinke na živčani sustav, što dovodi do promjena u ponašanju i performansama.
Ne samo to: još jedan problem odnosi se na nedostatak znanja o tvarima koje s vremenom mogu ispuštati materijali korišteni u zgradama i njihov mogući negativni utjecaj na zdravlje. Primjer? U građevinskom sektoru koriste se stotine kemijskih spojeva u visokim dozama koji, nakon ispuštanja u zrak, dolaze u kontakt s ljudima prisutnima u zgradi i apsorbiraju se u tijelo.

Kvaliteta zraka koji udišemo također je ključna za sportaše, s obzirom na to da se tijekom anaerobnog treninga brzina disanja značajno povećava. Stoga, ako zrak nije čist, u tijelo se unose zagađivači i fine čestice, što može imati štetne posljedice i na zdravlje i na performanse.
Stoga nije slučajno da je medicinsko osoblje AC Milana odlučilo opremiti teretanu u kojoj trenira ekipa „Primavera“ tim kompletnim sustavom klimatizacije koji jamči optimalnu temperaturu tijekom cijele godine i visoku kvalitetu zraka.
Izbor je pao na sustav tvrtke Clivet, vodeće tvrtke u sektoru klimatizacije koja se može pohvaliti konsolidiranim partnerstvom s AC Milanom i za koju je inovacija jedna od glavnih karakteristika koje vode njezin rad.
Kvalitetu zraka unutar teretane osigurava autonomni sustav dizalice topline Clivet Zephir 3 za obnovu i pročišćavanje zraka, zahvaljujući svojoj sposobnosti obnavljanja zraka bez onečišćenja između različitih strujanja i visokoj učinkovitosti filtracije s elektroničkim filtrima. Sustav koji ujedno predstavlja i održivu investiciju, jer jamči smanjenje potrošnje primarne energije za 50 % i smanjenje emisije CO2 za preko 50 %.