Razlike između: Ventilokonvektora i dizalica topline.

Danas postoji mnogo načina za grijanje doma. Znate li koje su razlike i prednosti svakog sustava?

Radijatori su donedavno bili praktički jedini način grijanja doma. Međutim, tehnologije i sustavi su se razvili te danas imamo pristup nizu novih rješenja koja nas griju zimi i osiguravaju optimalnu udobnost u kući. Ova se rješenja razlikuju po tehničkim karakteristikama i prednostima, ali svima im je zajedničko to što jamče uštedu energije, a time i niže račune.

Rješenja se razlikuju po tehničkim značajkama i prednostima, ali svima im je zajedničko to što jamče ušedu energije, a time niže račune.

Konvekcijski sustavi za grijanje

Za nove zgrade, ali i za one koje se obnavljaju, sustavi podnog grijanja mogu se smatrati najpopularnijim rješenjem i održivom alternativom konvencionalnim radijatorima. No, kako ti sustavi rade i koje su glavne prednosti koje pružaju? U usporedbi s radijatorima, koji po svojoj prirodi zauzimaju prostor u kući, podnog grijanje je praktički nevidljivo.

Koristi mrežu cijevi smještenu ispod poda kroz koju teče voda, uglavnom na temperaturi između 30 i 40 °C. Nakon što se pod zagrije, toplina se zračenjem prenosi u prostorije, jamčeći vrhunsku udobnost i ugodu u domu.

Ovo rješenje, koje se također može projektirati za zidnu ili stropnu ugradnju, nudi visoku pouzdanost i dugovječnost. Ušteda energije osigurana je radom na znatno nižim temperaturama (za ispravan rad radijatora potrebna je temperatura iznad 60 °C).

Ove se uštede značajno povećavaju ako se sustav kombinira s dizalicom topline, koja koristi besplatnu obnovljivu energiju (vanjski zrak, podzemne vode ili geotermalnu energiju) – a to su uštede koje nikada ne biste mogli postići s kondenzacijskim kotlom na fosilna goriva.
 

Schema impianto con ventilconvettori
Ventilokonvektori

Sustavi površinskog grijanja danas su iznimno popularni, no kada je riječ o ventilokonvektorima, mnogi i dalje misle da su talijanski izraz ventilconvettori i engleski fan coils dvije različite stvari, iako je riječ o potpuno istom uređaju. No, što su točno ventilokonvektori? Jesu li slični radijatorima ili rade više kao konvekcijski sustavi grijanja.

Po izgledu, ventilokonvektori nalikuju klasičnim radijatorima jer imaju terminalnu jedinicu koja se može postaviti na zid ili pod. Međutim, od radijatora se razlikuju u dva glavna aspekta: ventilokonvektori upuhuju zrak izravno u prostor i mogu se koristiti ne samo za grijanje, već i za hlađenje.

Način na koji rade vrlo je jednostavan. Ventilokonvektori najprije pomoću ventilatora uvlače zrak iz prostorije, a zatim ga kroz izmjenjivač topline (koji je spojen na kondenzacijski kotao ili dizalicu topline) dovode do željene temperature. Nakon što se zrak zagrije ili ohladi, ponovno se ubacuje natrag u prostorije.

Naravno, kao i svako klimatizacijsko rješenje, ventilokonvektori imaju svoje prednosti i mane. Jedna od glavnih prednosti je niska potrošnja tijekom rada, i u tom segmentu su ventilokonvektori slični podnom grijanju. U režimu grijanja, naime, dovoljna je temperatura polaza vode od 45-50 °C u usporedbi sa 60-70 °C kod radijatora. To omogućuje ventilokonvektorima savršen rad s niskotemperaturnim izvorima topline (dizalicama topline) i solarnim toplinskim sustavima. Druga prednost je jednostavnost korištenja, pri čemu noviji modeli dolaze s brojnim programima ventilacije i tajmerima za uključivanje i isključivanje.

Što je s ugodom koja proizlazi iz ujednačene temperature u cijeloj kući? To se može postići jednostavnim odabirom proizvoda koji najbolje odgovara vašim potrebama. Na primjer, u slučaju vrlo velike prostorije, savjetuje se ugradnja stropnog kazetnog ventilokonvektora, dok u manjim prostorijama zidno rješenje može biti sasvim u redu.

Glavni nedostatak ventilokonvektora su viši početni troškovi instalacije, ali to se kompenzira smanjenjem potrošnje od oko 30 posto u usporedbi s radijatorima. Pri odabiru također treba uzeti u obzir faktore kao što su razina buke, podizanje prašine i potrošnja električne energije za rad ventilatora.

A dizalica topline?

Dizalica topline nije alternativa ventilokonvektorima ili podnom grijanju, već je ona izvor (generator) topline koji omogućuje njihov rad. To je uređaj koji se razlikuje od klasičnog kotla po tome što radi na niskim temperaturama (zbog čega se kombinacija s klasičnim radijatorima ne preporučuje) i, iznad svega, koristi obnovljive izvore energije. Ventilokonvektori pružaju uštedu troškova u kombinaciji s kotlom na fosilna goriva (poput plina ili UNP-a), ali su još učinkovitiji i isplativiji kada se integriraju s dizalicom topline.

Bilo da su hibridne (kombinirane s kotlom) ili potpuno električne, dizalice topline koje je dizajnirao Clivet idealno su rješenje za uparivanje s ventilokonvektorima, kao i s podnim, zidnim i stropnim sustavima grijanja.

Tvrtka nudi dvije glavne vrste rješenja, kako za obiteljske kuće, tako i za stambene zgrade te komercijalne ili industrijske objekte:

  • Split dizalice topline: kao što naziv sugerira, imaju odvojenu unutarnju i vanjsku jedinicu, čime se optimizira korištenje prostora unutar objekta.
  • Monobloc (kompaktne) dizalice topline: integriraju obje jedinice u jedan jedinstveni vanjski proizvod, čime se postižu visoke razine udobnosti uz jednostavniju ugradnju i brz povrat početne investicije.